Psihologija cjeloivotnog razvoja pdf

Download Free PDF. A short summary of this paper. Download Download PDF. Translate PDF. Psihologija kao znanost postoji tek od Slika 1 — shematski prikaz strukture znanstvenog pristup u kreiranju znanstvenih spoznaja.

U znanstvenom razdoblju od LOCK, D. Locke, D. Iako W. Wundt je bio zaokupljen empirizmom bihevioristi su ti koji su utjelovili empirizam u psihologiju. U tome je posebnu ulogu ima A. Wundt, E. Introspekcijski eksperiment je Fechner, E. Weber krajem XIX st. Pavlov, J. Watson, E. Razvoj psihoterapijskog pristupa: bihevior-terapije 1. Razlikujemo: 1. Watson preuzeo od filozofa empirista.

Ovaj pristup nalazio se u osnovi behavuiour terapije. Wertheimer, K. Holizam 2. Ukazali su da integriranjem elementa u cjelinu se dobivaju nove osobine i funkcije koje ne pripadaju i ne mogu se svesti na same te elemente. Kod neuroza postoje tzv. Binet i T. U kasnijoj verziji ovoga testa S obzirom na vremensku dimenziju razlikujemo retrospekciju i introspekciju.

Introspekciju kao metodu koristimo pri ispunjavanju upitnika kao i u sklopu introspekcijskog eksperimenta Wundt. Tako npr. Zadatak ind. Kroz proces individuacije dolazi do tzv.

Kroz ovaj proces ind. Kroz dijadni odnos dijete putem majke uspostavlja odnos sa vanjskim svijetom, gdje ona predstavlja prvi objekt tog vanjskog svijeta.. Zadatak dif. U razdoblju 3. Od tih informacija formiraju se tzv. U struk. Slika 7. Mnogepojmoveoveteorijenijemogueprovjeriti npr. IvanPavlov Uenje zapoinjesjednostavnomrefleksomreakcijom biolokipovezan podraajireakcija.

Uvjetovanjejepostupakkojimnekineutralnipodraajkojiprirodno nemautjecajananekoponaanjepoinjeizazivatitoponaanjezbog stvaranjaasocijacijespodraajemkojiuvijek,prirodnoibezuvjetno izazivatoponaanje.

BezuvjetnipodraajPodraajnidiorefleksakojiuvijekizaziva respodentnoponaanje. BezuvjetnareakcijaReakcijskidiorefleksakojijeuvijekizazvan odreenimpodraajem. UvjetovanipodraajNeutralnipodraajkojipoinjeizazivati reakcijuputemprocesauvjetovanjaukojemjekonzistentnouparivan sdrugimpodraajemkojiprirodnoizazivatureakciju. Uvjetovanjeformiranjevezeizmeuneutralnogpodraajaiuvjetovane reakcije.

Uvjetovanjeviegredaformiranjeuvjetovanereakcijenatemeljuve formirane. Diskriminacijapodraajasposobnostrazlikovanjadvaslina podraaja.

Generalizacijapodraajapodraajikojisusliniuvjetovanom podraajuizazivajuuvjetovanureakciju. Pozitivnopotkrepljenjepotkrepljujuaposljedicakojaukljuujepojavljivanjeneeg ugodnognakonodreenogponaanja. Negativnopotkrepljenjepotkrepljujuaposljedicakojaukljuujeotklanjanjeneega neugodnognakonodreenogponaanja. Pozitivnakaznakanjavajuaposljedicakojaukljuujepojavuneeganeugodnog nakonodreenogponaanja npr. Privikavanje habituacija najjednostavnijioblikuenjakojijerezultat privikavanjananekipodraajiukojemnestajerefleksnareakcija npr.

Diskriminacijskouenjeprilagoavanjeponaanjapremapodraaju kojiupuujenamoguepotkrepljenjeilikanjavanje istoponaanjenema isteposljediceurazliitimkontekstima,npr. Zanemaruje ulogu nasljea i unutarnjih procesa, zanemaruje razvojne stupnjeve tijekom kojih dijete organizira svoje iskustvo na razliite naine, naglaavanjem uloge okoline u razvoju zanemaruje unutarnje procese koji se odvijaju spontano. AlbertBandura Utemeljiteljsocijalnokognitivnorazvojne teorije. Razvojsedogaauinterakcijisokolinom,alizahvaljujuikognitivnim procesima opaanje,panja,pamenje.

Openitoopaaopaaponaanjemodela,stvarakognitivne reprezentacijeipredviadaeistoponaanjedovestidoistihili slinihposljedicaponjegauenjeopaanjem. Uenjeopaanjemtemeljisenadvijepretpostavke: Ponaanjemodela Promatranjeilipredvianjeposljedicaponaanjamodela:. Imitacijaoponaanjebezrazumijevanja: Protuimitacija inhibicijaodgovora Selektivnaimitacija. Uenjesetemeljinakognitivnimprocesimapanjeipamenjaiodvijase na unutarnjem, simbolikom planu.

Izvoenje neke aktivnosti po utjecajemjekognitivnihsposobnostipojedincainjegovihmotivacijskih procesa kognitivistikipristuprazvoju. JeanPiaget Razviojegenetikuepistemologijudajeodgovorkakonastaje spoznaja,nakojimmehanizmimasetemeljiikakoserazvija. Ekvilibracijasamoregulacijausvrhuuspostavljanja ravnoteeizmeukognitivnihstrukturaiokolineiizmeu razliitihshema.

Bihevioralnesheme 1. Temeljesenafizikim aktimaiperceptivniminformacijama. Simbolikesheme 2. Fenomeniodgoeneimitacijeisimbolike igre. Operacionesheme 7. Uroene funkcije bioloki uvjetovane zakonitosti Organizacijatenjakintegracijikognitivnihshemausvesloenije. Ekvilibracijatenjakravnotei razumijevanju Pokretajekognitivnograzvojatenjauspostavljanjaravnoteeizmeu. Nerazumijevanjepotie potrebuzarazumijevanje postignuespoznaje.

Svakouspostavljenje ravnoteepredstavljaviurazinurazvoja. Pokretaikognitivnograzvoja Biolokosazrijevanje maturacija. Iskustvo fizikoisocijalno. Samoaktivnostdjeteta oitujeseuasimilacijiiakomodaciji. Ekvilibracija pokreta,organizator,osiguravauzlaznismjerrazvoja. Razvojjeaktivanprocestijekomkojegdijeteaktivnokonstruirasvoju spoznaju svojerazumijevanjeokoline.

Procesiaktivnogkonstruiranja,razumijevanjadogaajuseuinterakcijis okolinom. Temeljspoznajejetjelesnainterakcijadjetetasokolinom,takodijete stvarabihevioralnesheme. Dijeteodvajajaoddrugihistjee temeljnespoznajeosebikaonositeljuaktivnosti. Predoperacijskiperiod Dijetepoinjerazumjetiuzpomopredoavanja,zamjenjujeobjekte simbolimaimentalnimakcijama.

Periodkonkretnihoperacija Mentalneoperacijeomoguujulogikorjeavanjeproblemas konkretnimobjektima. Periodformalnihoperacija Logikorezoniranjeurjeavanjuapstraktnihihipotetikihzadataka. Opsenoitemeljitoobjanjavakvalitativneikvantitativnepromjeneu razvoju. Promjenekojesedogaajurezultatsudjelovanjaibiolokihisocijalnih faktora,aliiaktivnostidjeteta.

Fazaformalnihoperacijajepodsnanimutjecajeminteresapojedincai njegovihaktivnosti. Pretpostavljajudajeljudskaspoznajasastavljenaodtridijela: Informacijakojakrozosjetilnisustavulaziuorganizamulaz Mozgovniprocesikojiobraujuinformacijuusporeujujes prethodnimiskustvomimodificiraju. Ponaanje,odnosnoizlazuoblikusocijalnihinterakcija,govora, pisanja. Ovajpristupjedanjeodvodeihpristupauistraivanjuljudskespoznaje terezultiranoviminterdisciplinarnimpodrujemkognitivnaznanost.

Sociokulturnimodelirazvojapokuavajuodgovoritinapitanjekako socijalnoiskustvodjetetautjeenakognitivnirazvoj. Kulturadoprinosidjejemkognitivnomrazvojunasljedeinain: Odkulturedobivajuznanjekaosadrajmiljenja. Odkultureusvajajunaineiprocesemiljenjaodnosnoorue intelektualneprilagodbe. Uinterakcijisdrugima,osobitosroditeljima,dijeteuirjeavati probleme,priemusuzaVigotskognajvanijegovorneinterakcije.

Jezikjesredstvointelektualneprilagodbe,odvanjskoggovorado internalizacije. Suvremenirazvojnipsiholozisvevieuvaavajuuloguireg drutvenogkontekstazarazvoj Hofsted,Triandis. Evaluacijasociokulturnogmodelarazvoja Daojeznaajintrinzinomrazvojuistiuiunutarnjemehanizmeiznatielju. Temeljnateza:ponaanjejedeterminirano: Neposrednim,individualnoiskustvomobjanjavauporabu drutvenokorisnogidjelotvornogponaanja. Evolucijskimiskustvom,iskustvomvrsteiskustvokojejebilo vanouprocesuselekcije,opstanka primjerinteligentnog ponaanja.

Uistraivanjimanaglasaknagenetskimmehanizmimakojiuvjetuju prenoenjeobrazacaponaanjasgeneracijenageneraciju. Takviobrasciponaanjauosnovikojihstojeneurolokimehanizmi obrasciuobiajenogponaanja javljajusenaspecifianpodraajniznak uroenipoticajnisklop ,npr. Lorenzjepredloiohidraulikimodelkojimobjanjavafunkcioniranje instiktamehanizamneuroloki,motorikiihormonalniprevodeenergiju ukonkretnu,tonoodreenuakciju.

Ponaanjakojasubiolokiuvjetovanapokazujusljedeezakonitosti: univerzalnasu, neuese, stereotipnasu, okolinskiimbenicinanjihvrlomalomoguutjecati. Socijalniutjecajuenjeovisiorazvojnomperiodukadaseutjecajdogodio osjetljivorazdoblje uenjejezika,uenjespolneuloge. Utiskivanjebiolokiprocestijekomkojegdojenerazvijaprivren odnospremamajci. Razvijasekaorezultatuzajamneprivlanostiizmeu majkeidjeteta.

Uzajamnoreagiranjenapogledilipokretigukanjestojeu osnovirazvojaprivrenostiizmeuskrbnikaidjeteta. OWilsonprvijeformaliziraoidejudasocijalno ponaanjemoemoobjasnitievolucijominazvaotuteoriju sociobiologijom.

Osnovnepretpostavke: genisuodgovorninesamozatjelesneznaajkeveizasocijalno ponaanje,ukolikojevanozapreivljavanje, naisocijalnizakoniuskladususponaanjimakojaosiguravaju opstanak zabranaincesta,ubojstvaisl.

DoprinosrazvojuEvolucijskerazvojnepsihologije JohnBowlby 60ih,70ihi80ihg. Teorijaprivrenosti Osnovnatezakvalitetaostvareneprivrenostiprediktivnajezaprilagodbu Razvojprivrenosti 1. Nediskriminativnesocijalnereakcije panjanijeusmjerenaiskljuivopremamajci 2. Diskriminativnesocijalnereakcije manifestiraposebanintereszamajku 3.

Usmjerenaprivrenost oprezodnepoznatihiprosvjedododvajanja IstraivanjaMaryAinsworth, Istraivanjadjejeagresije Istraivanjaprosocijalnogponaanja Interakcijesvrnjacima DoprinosrazvojuEvolucijskerazvojnepsihologije Meudjelovanjedjetetovihobiljeja tjelesniizgled,intelektualnesposobnosti i obiljejaokoline fizikekarakteristike,socijalnikontekst vanojeza razumijevanjerazvoja.

Razvojsepromatrakrozinteraktivanutjecajrazliitihrazinasustavakojitu okolinuine. Makrosustaviniirikulturnikontekst,kulturaisupkulturakroz sustavvjerovanja,stavova,tradiciju,politikiigospodarskisustav. Kronosustavvremenskadimenzijaovogmodelakojujeautornaknadno dodao. Odnosinadinaminu,uvijekpromjenljivuprirodupojedineve okolinepromjenekojesedogaajuusustavimatijekomvremena polazakukolu,preseljenje,ulazakubrak.

Procesnimodeldeterminantiroditeljskogponaanjairokoje prihvaenkaoteorijskiokvirzaistraivanjeroditeljstvairazvojadjeteta. Osnovnamujekarakteristikaprepoznavanjevanostiobaroditeljate njihoveinterakcijeurazvojudjeteta. Individualneosobineroditelja spol,osobinelinosti,njihoviodnosisroditeljima, znanjaiuvjerenja ; Karakteristikedjeteta spol,dob,sposobnosti ; Kontekstualniinitelji,izvoristresaipodrke braniodnosi,socijalnamreai podrka,radnomjesto.

Moguejerazlikovati: Tendencijeuponaanjukojesufiksneomoguujupreivljavanjedjeceuspecifinom okruenjunpr. Tendencijeuponaanjukojesuprilagodljiveponaanjekojejenauenoikojeim omoguujeprilagodbunanoveuvjete. Posao Razvoj djeteta Slika 4.

Procesni model determinanti roditeljstva Izvor: Belsky, J. The determinants of parenting: A process model. Child Development. Postavke Roditeljskoponaanjenemaefektanarazvojdjejelinosti. Vrnjakaskupina grupnivrnjakiodnosi igravanuuloguu razvojudjejelinosti.

Dijadniodnosiodreenisusituacijompaprematomespecifini,to znaidaimajusamoprivremenoznaenje. Evaluacijateorijesocijalizacijeugrupi Potaknulajenarazmiljanjeiprovjerunekihvanihspoznajau razvojnojpsihologiji.

Istaknulajevanostpermanentnogistraivanjarazvojabuduidase dogaajuznaajnedrutvene,gospodarskeikulturnepromjene. Nijenovateorija Sullivan,Bronfenbrenner. Nijeopravdanotretiratiobiteljskeivrnjakeodnoseodvojeno postojivrstaveza. Tezadarazliitadjecaizisteobiteljirazvijajudrugaijeoblike ponaanjazbogulogenasljeanetono. Ontogenetskirazvojtrajecijeliivot Razvojjestalnidobitakigubitak Razvojjeviesmjeran Plasticitetrazvoja Razvojjeuklopljenupovijest Kontekstualizamkaorazvojnaparadigma Razvojtrebaprouavatimultidisciplinarno.

Dobnonormativnifaktori interakcijabiolokih,okolinskih determinantikojesupovezanesdobi Normativnopovijesnifaktori dogaajiunutarodreenogvremenaili kulture Nenormativniivotnidogaaji ivotnidogaaji. Znanstvenoistraivanjemetodakojaseprovoditijekomplaniranjai provoenjaistraivanja,akojajeuskladusasustavnim,unaprijed odreenimpravilima:.

Hipoteza:pretpostavljenavezaizmeupojaveiiniteljazakojegse pretpostavljadananjuutjee. Zadatakjeznanstvenihistraivanjaprovjeravanjepostavljenih hipoteza. Varijabla:bilokojiimbenikkojimoepoprimitirazliitevrijednosti nanekojdimenziji. Zavisnuvarijablu:pojavakojaseuistraivanjupromatraizakojusmatramodaje podutjecajemnezavisnevarijable. Nezavisnuvarijablu:pojavakojunamjernounosimoueksperiment,kojom manipuliramoizakojusmatramodautjeenazavisnuvarijablu.

Metodeprikupljanjapodataka Metodasustavnogopaanja Opaanjeuprirodnimuvjetima nemanipulativnaokolina Opaanjeulaboratorijskimuvjetima Opaanjedogaaja biljeenjepojavekadasedogodi Intervalnoopaanje biljeenjepojaveuodreenimintervalima. Testoviiupitnici Projektivnetehnikeinterpretacijapolustrukturiranogilinestrukturiranog materijala.

Nacrtirazvojnihistraivanja Longitudinalninacrt Istraivanjeposljedicaranihiskustava. Problemi: osipanje,zastarijevanjemjernihinstrumenta. Transverzalnaistraivanja Zahtijevamanjevremena. Problemi: nijemogueistraitiutjecajranihiskustavaistabilnostipojave.

Sprjeavanje spolno prenosivih bolesti Dobro upoznati partnera Odravati uzajamnu vjernost Ne koristiti alkohol i droge Koritenje kondoma i kontracepcije Izbjegavati spolne osobe za koje znate da imaju SPB Ako dobijete SPB obavijestiti partnere. Strategije prevencije Zdravstveni odgoj Poduavanje vjetinama za noenje seksualnim situacijama Promicanje vrijednosti apstinencije Pruanje informacija o kontracepcijskim sredstvima. Kognitivni razvoj Piaget-faze kognitivnog razvoja djeteta Od Stadij formalnih operacijarasuivanje Hipotetiko-deduktivno rasuivanje Problem rjeavaju tako da stvore opu teoriju o svim moguim initeljima koji mogu utjecati na ishod i iz nje dedukcijom dolaze do specifinih hipoteza o tome to se moe dogoditi Testiranje hipoteza-sustavno.

Hipotetiko-deduktivno rasuivanje Piagetov zadatak s njihalom djeca mlaa od Stadij formalnih operacijarasuivanje Propozicijsko miljenje Adolescenti mogu procjenjivati logiku propozicija verbalnih tvrdnji , a da se ne pozivaju na okolnosti iz stvarnog svijeta. Kognitivni razvoj ZAKLJUNO: tijekom adolescencije, djeca poinju razmiljati apstraktno i logino rjeavati probleme takvo apstraktno miljenje se kod veine, ali ne svih adolescenata razvija do Kognitivni razvoj u usporedbi s djecom, adolescenti bolje razumiju razloge svojeg postupanja, mogu bolje suosjeati s drugima, imaju razvijeniji osjeaj osobne odgovornosti krivnje i socijalne nepravde moralna zrelost.

Kognitivni razvoj Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne promjene Zbog izgleda oekujemo da se adolescent i ponaa zrelije postavljanje prevelikih zahtjeva. Novija istraivanja Dostiu li svi ljudi stadij formalnih operacija? Ovisi o: Iskustvu Akademskom obrazovanju. Posljedice apstraktnog miljenja promjene u nainu miljenja - imaju snaan utjecaj na ponaanje, stavove i doivljavanje: Svadljivost Samosvjesni i usmjereni na sebe Idealizam i kritinost Planiranje i donoenje odluka-odjea.

Samosvjesnost i usmjerenost na sebe adolescentski egocentrizam - misle da su u sreditu panje svima, da ih okolina neprestano kritiki ocjenjuje zamiljena publika. Idealizam i kritinost A poinje misliti apstraktno o onom to je mogue, provjerava to, usporeuje s prijanjim doivljajima ili podacima iz okoline , razmilja o budunoti, planovima, sve lake ue, zamiljaju idealan svijet pretjerano kritini i idealistini iz toga esto i proizlaze i sukobi s roditeljima.

Planiranje i donoenje odluka shvaaju svoje novonastale sposobnosti, radije sluaju sebe nego druge, esto reagiraju bez razmiljanja o poslijedicama po druge zbog preokupiranosti sobom sve bolje razumijevaju odnose meu ljudima javljaju se sposobnosti kao rjeavanje problema i empatija prosocijalno ponaanje shvaaju da se drutvena pravila mogu kriti ALI preplavljeni mogunostima-neodlunost. Spolne razlike u kognitivnim sposobnostima Postoje Djevojke bolje na verbalnom faktoru, a mladii imaju bolje spacijalne sposobnosti te su bolji u matematikim zadacima.

Literatura Laura E. Berk Samopoimanje i samopotovanje Samopoimanje mentalna slika koju pojedinac ima o sebi". Razvija se po naelima diferencijacije i integracije, to znai da najprije dolazi do diferenciranja dijelova samopoimanja, uz paralelni proces njihove integracije u vii nivo globalnog samovrednovanja. Podravajui odgoj, roditeljska ljubav i zdravi obiteljski odnosi paljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje postignua, neuvjetovanje i prihvaanje djeteta, jasno definiranje pravila ponaanja, potivanje djetetove potrebe za autonomijom, poticanje izraavanja osjeaja dobri su prediktori boljeg samopotovanja u adolescenciji.

Identitet i individualizacija individualizacija od djeteta ovisnog o roditeljima do zdrave, neovisne i dobro funkcionirajue odrasle osobe eksperimentiranje sa stavovima, ponaanjima, otporom, ulogama Identitet: ono to mislimo da jesmo.

Identitet i etnike manjine Poticati djelotvorno roditeljstvo-obiteljski etniki ponos Osigurati u koli da se potuje materinji jezik manjine Druenje s vrnjacima iste etnike skupine, kao i druenje s vrnjacima iz druge etnike skupine. Identitet i etnike manjine Siguran etniki identitet-vie samopotovanje, pozitivnija stavovi prema vlastitom etnikom porijeklu Bikulturalni identitet-istraivanje i prihvaanje vrijednosti iz subkulture i dominantne kulture; zdrav identitet.

Open navigation menu. Close suggestions Search Search. User Settings.